SERVISU GRUPO:
MINI MONOGRAFIA
DIFERENSA PROSESU SOFTWARE DEVELOPER
Hanesan krteria ida ne’ebe atu bele prense ba iha prosesu apredizasen nia ba materia ne’ebe hanorin husi dosente:
Husi
|
:
Francisco De Jesus Fernandes
|
N.R.E
|
:
182024109
|
|
:Agusta
Da Silva
|
N.R.E.
|
:
180241005
|
Nivel Estudo
|
:
Lisensiatura
|
Faculdade
|
:
I.C.T
|
Semester
|
:IV
|
Material
|
:
|
Dosen
|
:
|
EAST TIMOE INSTITUTE OF
BUSINESS (IOB)
DILI
2019.
|
I. Lian mak loke.
Agradese ba Aman Maromak ne’ebe fo ona moris
mai ita ho nia espiritu moris nian ho is ba ita durante ita iha mundo ne’e to’o
ohin loron hau bele finalize hau nia trabalho ida ne’e ho diak maske sei iha
falha buta balun ne’ebe seiauk kompleta ho diak maibe bele fo hanoin nafatin
mai hau atu bele hadia diak liu tan iha tempu tuir mai.
Ho modelu atu halo modifikasaun ba sistema
opesaun balun hanesan aktividade ida ne’ebe
iha nia eskala rasik ho tuir nia etapa por etapa hahu husi inisio to’o
remata, iha prosesu halo modifikasaun ne’e mak sai hanesan mos posibilidade
ne’ebe ita mos la bele halo, ba modifikasaun balun.
Ho aksaun hirak ne’e ita mos sei la preisa
halo iha industria balun relasiona ho modifikasaun sistema operasaun nia laran.
PARTE I
INTRODUSAUN:
A.
Historia:
Ho historia kona ba halo trabalho ida ne’e hanesan kriteria ida ne’ebe
tenke halo nu’udar ema nivel akademi (Univercidade) atu halo servisu ou trabalho
husi dosen sira ou materia sira ne’ebe iha relasaun ho kada semester iha kada
periode.
Seluk husi ne’e bele mos, halo trabalho ida ne’ebe se’es husi nia
historia rasik tuir ita nia esperensia e
kapacidade atu hatene kona ba relasiona ho material sira ne’e hotu, ne’ebe
sempre halo modifikasaun ba sistema operasaun espesialmente relasiona ho
“Modelu Analizasaun e definisau”
b. Objetivo.
Obejtivu trabalho ida ne’e hanesan parte primero ida ne’ebe husi
aktividade hotu- hotu e kapacidade hotu hanesan estudante ida ne’ebe sempre
hasoru kada materia iha kada periode, seluk husi ne’e objetivo mos kria
trabalho ida ne’e tamba fasilita husi teknologya ne’ebe mudansa iha erra
globalizasaun.
B.
Estudo kazu.
1.
DIFERENSA
PROSESU SOFTWARE DEVELOPER
1. a. Historia
kona ba softwaredeveloper.
1. b. Definisaun
kona ba software developer.
1. c. explikasaun
relasiona ho software developer.
KAPITULO II
Resolusaun:
“Prosesu Diferensa ba software
developer” hanesan parte ida ne’ebe ita bele hatene e dezanha klean liu tan iha
parte tuir mai ne’e:
Developer hanesan ema
programmer ne’ebe treinu bebeik no sira laos atu finaliza deit ba probelma,
maibe sira mos bele kria produto foun balun, sira bele halo tuir sira nia
principio dezenho ne’ebe sira iha atu implementa tuir sira nia modifikasaun ba
parte hardware nian, inklui mos parte balun hanesan tuir mai ne’e:
-
Kinerja maintainability, ho mos atu mantein
ho nia idealmente ho seguro ba sira.
-
Developer bele mos hateten katak hanesan ema
ne’ebe bele utiliza system aplikasaun barak ho lingua pemmogramma ne’ebe mak
diferensa atu bele halo ligasaun e halo komunikasaun ba malu.
-
Developer hanesan ema ne’ebe professional,
bele servisu ho ema seluk, iha nia kapacidade rasik atu halo komunikasaun ho
diak ba ema hotu.
-
Developer iha nia esperensia rasik e bele atu
finaliza servisu ne’ebe nia halao tiha ona uluk tamba nia hatene tiha ona ho
metode ne’ebe mak nia uza bele finaliza tiha ona e ida ne’ebe mak la bele. Developer normalmente dezanha obejtivo ho sira
bele kria hardware ne’ebe mak sira atu foti.
-
Developer iha buat barak ne’ebe free hela
tamba sira iha esperensia ne’ebe iha hotu.
A.
Formulasaun problema:
1.
Kompriendesaun
kona ba diferensa prosesu software developer?
2.
Oinsa
historia kona ba difrensaun ba prosesu software developer?
3.
oinsa
halo managementu ba diferensaun iha prosesu software developer?
B.
Objetivu.
1.
Hatene
lalaok diferensasaun iha prosesu software developer?
2.
Hatene kompriendesaun diferensaun iha prosesu software developer?
3.
Hatene
kona ba historia diferensaun prosesu software developer?
4.
Hatene
utilizasaun diferensaun prosesu software developer iha edukasaun?
5.
Hatene
aplikasaun foun husi diferensaun prosesu software developer?
C.
SAIDA MAK SOFTWARE DEVELOPER:
Software developer, hanesan
ema ne’ebe mak atu hamosu buat fooun, sira bele halao planu ho ho programa ba
komponente ne’ebe individuo ho Sistema iha parte ikus lori ba solusaun ba moris.
1.
Frontend developer, hanesan servisu ne’ebe
ita sempre halao tuir nescecidade instituisaun ne’ebe mak ita serbisu ba,
hanesan karik ita hakarak atu kria software balun ita presisa baseia ba
nescecidade instituisaun ne’ebe ita servisu ba.
2.
Android developer, oinsa ita kria aplikasaun
kona baa droid ne’ebe ha atu ema bele uza ba tuir ema sira ne’ebe atu uza ne’e
nia nescecidade ba.
3.
IOS developer, hanesan mos numero maibe iha
page nia uza iOS ho apple.
4.
Mobile developer, normalmente ne’e utiliza e
presisa atu bele fo sai numero maibe depende mos ba instituisaun ne’ebe iha.
5.
We developer, nia mos hanesan utiliza numero
3 ou 4 maibe diferensa iha obejtu ne’ebe
iha web normalmente ho numero 6-7 ho nia plataforma iha web tecnologya ne’ebe utiliza normalmente iha laravel.
6.
Backend developer, funsaun atu hasae Sistema
balun iha parte ikus hanesan iha parte administraaun, panel Rest, Data Base ho
seluk tan, nia funsaun ne’ebe standar ho
barak.
7.
API developer, normalmente, servisu ho
instituisun ne’ebe Sistema ne’ebe iha tiha ona
maibe sei tun sae banhira ita aksesu.
Part II.
Kompriendesaun
diferensa prosesu software developer.
a. Komprienesaun saida mak software developer?
Software developer hanesan parte ne’ebe
atu bele kria, sira halao servisu hotu ho planu ho programa ne’ebe iha
komponente ne’ebe individuo husi sitema e ikus mai sei iha solusaun ba buat
hotu.
Em parte geralmente, atu hasae iha developer
sei la responsabiliza atu kria ba Sistema hotu maibe nia hare liu ba projetu
ida deit ba parte iha buat hotu. Atu iha solusaun ba parte hardware sira la dun
iha esperansa bo’ot ba parte matematika ne’ebe liu e ba metode ne’ebe informal. Sira la presisa fo evidensia ne’ebe detalhada
ba sira nia esperensia hotu, ne’ebe tuir sira nia kretividde ne’ebe sira iha
maibe sira fo tuir saida mak ema preisa atu uza.
Provizoriamente ba engineer kria iha relasaun
ba opservasaun, e organiza projetu, ba software developer hakerek ho liman ba
kode sira hotu atu bele hamoris fali projetu refere.
Ema software developer tenke iha analizasaun
barak ba kriteria hirak ne’ebe iha parte hardware ne’ebe fo sira atu determina
oinsa atu hari ho funsaun sira ne’ebe spesifika ba kada Sistema. Sira mos tenke domina ba lingua programa Font
End ou Back ho normaliza ba pratika atu hasae husi base.
iha tempu atu hasae sira nia esperensia iha
software, developer tenke hahu husi kria
ba parte arsitektur atu iha solusaun e bele organiza iha parte Sistema
hotu. Ho parte ida ne’e atu foti parte
Sistema balun, atu bele iha responsabilidade ba sai hanesan ema engineer ikus
mai bele hasae nia kargu ba iha parte ne’ebe nia tarjetu.
b.
Deskirasaun Servisu Software Developer:
Hanesan dadauk ita kolia tiha ona iha leten
katak developer normalmente halo nia funsaun ne’ebe spesifiku hanesan hasae
Font, end ou hasae Back end iha Sistema TI. Ne’ebe ho bo’ot liu ho spesialidade
iha parte atu hasae ita nia profesionalidade atu servisu hotu ne’ebe iha atu
finalisa funsaun refere, ho especialidade ne’eb iha servisu iha kompania iha
iklan, Back End Java Developer ou Font Reach.
Iha parte hirak ne’ebe mak hanesan parte
importante ne’ebe ami identifika iha parte kualifikasaun software developer:
· Bele kria kode ne’ebe mos e
bele organiza
· Iha nia kualifikasaun iha area
lingua pemograma java scrip, rachtjs ho angular, Jquery
· Iha esperensia atu kria
aplikasaun hanesan font end ho ES2015 + NodeJS, jQuery, HTML,5 ho CSS3.
· Iha esperensia tuan ho parte
font, no end servisu ho Git Grunt, Hulp
· Iha esperensia atu kria web
responsive
· Kompriende kompabilitas ho
browser
c.
Responsabilidade:
· Kontribui atu hasae
komparasaun husi arsitectur.
· Infulensai teknologya ho bo’ot
atu kria fitur fiture ne’ebe inovativo e foun
· Kria material atu hasae
produtividade internal.
· Antisipasaun iha kria
prototype ne’ebe bebeik baisea ba
kriteria projeto.
· Halo kolaborasaun ho desainer
engineer fonr end manager produto ho engineer QA atu mantein iha kualidade.
d.
Kompriendesaun Software Developer:
Software developer hanesan responsabilidade
ida atu hari Sistema ida atu kria arsitekture Sistema refere sei iha tempu tuir
mai, ita hirak ne’ebe mak temi Sistema refere atu hasae mak nia make ma
developer.
Developer iha planu kria hahu hanesan Go jek
maibe akumulasaun Sistema refere tuir nia kapacidade.
Kompriendesaun mudansa software.
Software engineering halo konesecido iha
tinan 1968 ne’ebe halao iha software konferensia ne’ebe halao husi NATO ne’ebe
ema balun kompriende katak modifikasaun Sistema software oinsa atu kria
programa computer.
Historia halo modifikasaun parte software.
Halo modifikasaun ba Sistema software ne’ebe
hahu halao iha tinan 1940. Ate agora, ita spesifikasaun ba agora mudansa ho
pratikamente ba teknologya atu hasae parte software e kualidade ba aplikasaun
ne’ebe husi utiliza husi user sira.
Iha tinan 1945-1965 software engineering ne’ebe
halo funcionamente primeira vez iha tinan 1950 a ho inisio 1960 iha momentu
ne’eba sei iha diskusaun bo’ot ne’ebe lao relasiona ho aspektu engineering
ne’ebe atu hasae software.
Iha tinan 1968 e 1969 komite sains NATO kria
konferensia kona ba halo modifisaun software katak iha konferensia rua ne’e
ne’ebe hahu halo profesaun ba modifikasaun ba parte software.
Iha tinan 1965 – 1985 ne’ebe akontese krise
software.
Iha tinan 1960 e 1980 ne’ebe problema barak
ne’ebe identifika husi pratiku sira ne’ebe hasae parte software, iha projetu
barak ne’ebe falha, iha momentu ne’ebe bolu katak, fase ne’ebe falha ba prosesu
aktividade mudansa ba software sira.